Radovi se polako privode kraju i Dom JNA će ponovo postati ponos i simbol Rume i uz ime mu neće više stajati „rumski dragulj pomućenog sjaja“, već će da ostane samo „rumski dragulj“!
Predsednica Opštine Ruma obišla je sa svojim saradnicima radove i tim povodom izjavila: Danas sam sa svojim saradnicima obišla radove na obnovi Doma vojske u Rumi.Kao jedan od arhitektonskih simbola Rume ovaj objekat je od osnivanja vrlo značajan kako za istoriju, tako i za kulturu našeg grada. Uređenje ovog nepokretnog dobra podrazumeva kompletnu rekonstrukciju spoljašnjosti i unutrašnjosti objekta. Radovi na sanaciji se obavljaju planiranim tokom i uskoro će ovaj deo grada ponovo dobiti svoj nekadašnji raskošni izgled, na koji će svi Rumljani biti ponosni.
Foto: Sremske vesti
Foto: Sremske vesti
Foto: Sremske vesti
Foto: Sremske vesti
Dom vojske u Rumi, podignut je 1912. godine, zalaganjem Rumljana okupljenih u organizaciju „Hrvatski soko”, sa osnovnim ciljem da se sve kulturno-sportske organizacije rumskih Hrvata okupe na jednom mestu.
Foto: Sremske vesti
Posle Drugog svetskog rata zgrada je dodeljena na korišćenje JNA, da bi zvanično postala Dom JNA 28. septembra 1958. godine.
Foto: Sremske vesti
Pretpostavlja se da je projekat za izgradnju zdanja izradio Viktor Askman (Vladoje Aksmanović 1878-1946), projektant zgrade stare Rumske gimnazije, današnje zgrade OŠ „Dušan Jerković”, koja je završena negde u isto vreme. Zgrada je projektovana kao ugaona građevina, sa dva prizemna kraka, sa ulazom masivnom centralnom spratnom delu. Podignuta je u stilu secesije i Historizma i pripada periodu Jugendstila. Duboka plastičnost fasade sa herbalnim motivima, ovalni vitražni prozori, kovano gvožđe, skulpture „Dede i unuka” i specifičan krov centralnog dela zgrade daju ovom zdanju upečatljivost i originalnost.
Foto: wikipedia/ „Deda i unuk“
Foto: Sremske vesti
Izgradnja je trajala do 1912. godine i stajala je tadašnjih 75000 austrijskih kruna, a glavni izvođač radova bio je izvesni Zvonimir Erbežnik. Ostalo je zabeleženo da je na otvaranju doma Milica Nikolajević, najstarija kći advokata dr Miloša Nikolajevića, recitovala pesmu Jovana Jovanovića Zmaja „Deda i unuk” po čijim su motivima i urađene skulpture na fasadi.
Foto: Sremske vesti
Za vreme Prvog svetskog rata zgrada je služila kao lazaret, odnosno vojna bolnica, da bi između dva rata, zgradi bila vraćena prvobitna namena i ona pod svojim krovom okuplja sva hrvatska kulturno-sportska društva u Rumi. U posleratnom periodu, kratko vreme je služila kao istražni zatvor Komande mesta, da bi joj se osnovna namena vratila po završetku ratnih dejstava na teritoriji Jugoslavije.
Foto: Sremske vesti
Zgrada je bila u velikoj meri devastirana zbog višedecenijskog nemara. U julu 2021. otpočela je kompletna rekonstrukcija eksterijera i enterijera zgrade sredstvima lokalne samouprave, a grubi građevinski radovi sada, privode se kraju. Uskoro na scenu stupaju keramičari, parketari, počinje uvođenje instalacija za grejanje i završetak radova planiran je za mart ove godine ukoliko to dozvole vremenski uslovi.
Foto: Sremske vesti
Foto: Sremske vesti
Foto: Sremske vesti
Foto: Sremske vesti
Foto: Sremske vesti
Foto: Sremske vesti
Foto: Sremske vesti