Kada kažemo Srbija, šta je prvo što vam padne na pamet kao asocijacija? Nekima su to prelepe žene, neverovatna priroda, puna zelenog i žutog zemljišta, pak može biti i neobična i dobronamerna balkanska duša, koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Ovo su top 10 stvari koje smo izdvojili kao prve sinonime na pomen Srbije:
1. Šljivovica
Dok Francuska ima svoje vino i sir, Srbija ima rakiju. Prosto ništa nije autentičnije od rakije.
Rakija je vrsta brendija, obično proizvedenog u kućnoj radinosti u selima i gradovima cele Srbije. Recepti se često razlikuju od porodice do porodice, i prenose se na pokolenja.
Šljivovica je vrlo jak alkohol, sa više od 40% etanola (koji može da ide i do 70%), i poznata je po svojoj jačini i među strancima.
Šljivovica je nacionalni brend. Postoji mnogo rakija barova, kao i festivala u Srbiji koji su posvećeni ovoj srpskoj kraljici žestine. Čak je i Lejdi Gaga nosila majcu sa šljivovicom. Živeli!
2. Ispijanje kafe je način života u Srbiji
Ispijanje kafe u Srbiji nikako ne podrazumeva na brzinu skuvanu i popijenu kafu. Pre svega to je ritual koji počinje već samim činom pripremanja kafe.
Kafa se u Srbiji pije uvek i u svakoj prilici i smatra se osnovnom ljubaznošću da, kada neko dođe u goste, prvo bude ponuđen kafom. To je po pravilu turska kafa, koja se još naziva domaća ili srpska kafa.
Dobro smo poznati u svetu kao narod sa najpunijim barovima i kafićima, pogotovo u letnjoj sezoni, koji sede, pričaju i ispijaju kafu.
Foto: Shutterstock
3. Novak Đoković
Retki su oni koji ne znaju za ime Novak Đoković. Rangiran je kao svetski broj 1 na ATP listi. U vrhu liste nalazi se čak 358 nedelja. Osvojio je 20 Gren slem titula. Jedini je igrač koji je završio Golden Masters u karijeri na ATP turniru, što je uradio dva puta.
U Srbiji, Đoković je više od osobe, i više od neverovatnog tenisera. On je sam po sebi srpski brend, i zadivljujući šoumen u najmanju ruku. Ukoliko izdvojimo sport po strani, Novak je najbolji ambasador Srbije u svetu. Za decu on je uzor, ostalima – on je plavo oličenje srpskog duha i pravi Srbin koji savršeno dočarava uspeh postignut posvećenošću i vrednim radom.
Foto: Tanjug/AP
4. Pirotski ćilim
Veženje ćilima je deo srpske tradicije još od Srednjeg veka, i budući da je Pirot na glavnom putu karavana, bio je (a i dalje je) jedno od najpoznatijih mesta gde se još uvek može nabaviti ručno rađeni ćilim.
Ovi tepisi su korišteni u raznorazne svrhe, a pokrivanje podova je svakako bila primarna namena. Ali pirotski ćilimi su se takođe kačili na zid kao tapiserije, bili korišteni kao zaklon na prozorima i kao prekrivači preko ćebadi jer zadržavaju toplotu.
Predsoblja, palate i javne ustanove srpskih dinastija su bile prekrivene pirotskim ćilimima, koji su takođe bili poklanjani vladarima i diplomatama kao tipično srpski deo tradicije i kulturne baštine.
Foto: Flickr
5. Krsna slava
Slava je srpska proslava dana porodičnog sveca zaštitara. To je dan u godini kada se okupi familija i najbliži gosti, i odaje se počast porodičnom svecu kuće, koji pomaže familiji da napreduje, štiti je i podržava u nastojanju da se očuvaju porodične vrednosti i da se čini dobro.
Mi čak imamo i izreku: „Ko slavi slavu, njemu slava pomaže.“
Kada su Srbi primali Hrišćanstvo, porodice su se odricale mnogobrojnih bogova i započeli su sa slavljenjem svetaca na čiji praznik su postali Hrišćani. Slava se smatra godišnjicom porodičnog krštenja u Hrišćanstvo.
Nezaobilazni deo slave čini ikona sveca, koljivo, crno vino, slavski kolač i osveštana, zapaljena sveća.
Foto: crkvabatinac.com
6. Nikola Tesla
Nikola Tesla bio je jedan od najpoznatijih srpskih i svetskih pronalazača i naučnika u oblasti fizike, elektrotehnike i radiotehnike. Najznačajniji Teslini pronalasci su polifazni sistem, obrtno magnetsko polje, asinhroni motor, sinhroni motor i Teslin transformator.
Takođe, otkrio je jedan od načina za generisanje visokofrekventne struje, dao je značajan doprinos u prenosu i modulaciji radio-signala, a ostali su zapaženi i njegovi radovi u oblasti rendgenskih zraka.
Radio koji slušamo, daljinci za uređaje, bežična komunikacija, sve je to omogućio jedan od najvećih umova današnjice. Prema Teslinom testamentu, čiji je punopravni izvršilac bio njegov nećak, sva njegova dokumenta i lični predmeti su preneti u Beograd.
Danas se u Teslinom muzeju u Beogradu nalazi više od 2000 njegovih knjiga i dnevnika, kao i preko 160 000 dokumenata, crteža, fotografija i planova.
Foto: dw
7. Exit festival
Exit festival je započet kao aktivistički pokret u 2000. godini, vođen od strane grupe studenata koji su se zalagali za slobodu govora i demokratiju u Srbiji. Od tad je narastao i razvio se toliko da je osvojio brojna priznanja i nagrade u protekloj deceniji, i rangiran je kao jedan od top 10 evropskih festivala na svetu, više puta zaredom.
„CNN“, „Gardijan“ i „San“ su uvrstili Exit među najbolja muzička dešavanja i festivalske destinacije.
Festival se održava drugog četvrtka u julu na Petrovaradinskoj tvrđavi u Novom Sadu, i traje 4 dana. Žanrovi koji se mogu naći na festivalu su rok, elektronika, EDM, metal, hip-hop, pank, DnB, i izvode ih najpoznatija svetska imena i poznati DJ-evi.
Foto: Exit Festival
8. Srpska hrana
Dok pričamo o ukusnoj hrani, po kojoj je Srbija svakako poznata, ne možemo zavšiti listu a da ne pomenemo nešto od čega ide voda na usta, a urođeno je južnom kraju Srbije i Zlatiboru. Naravno, pričamo o komplet lepinji sa kajmakom i umakom.
Ostatak srpske nacionalne hrane uključuje i Homoljski med, leskovački domaći ajvar, bermet (desertno vino), Futoški kiseli kupus, i ostale mnogobrojne poslastice.
Prijateljski savet: posle noćnog izlaska, uputite se u najbližu pekaru i dočekajte jutro uz burek s mesom. Ništa nije bolje od kombinacije bureka i srpskog jogurta. Nasuprot varijetetima jogurta u svetu, naš jogurt je veoma tečan i mi ga pijemo, dok ga drugi jedu kašikom.
Foto: Dobre kalorije
9. Splavovi
Ako ništa drugo, Srbi umeju da se zabavljaju! Pogotovo u Beogradu i Novom Sadu, gde postoji mesto za svakoga i gde se nalazi skup različitih ukusa. Preskočićemo uobičajene klubove (iako je klupska scena Srbije poprilično razvijena), i fokusiraćemo se na dva tradicionalna izbora mesta za izlazak: splavovi i kafane.
Splavovi su plutajući rečni klubovi koji idu od drvenih do ultra-modernih. Obično su to mesta sa folk ili stranom muzikom, koja su najviše popularna leti. Sava i Dunav prosto ožive u letnjim mesecima, kada imate izbor da posetite preko stotinu splavova. Bez obzira kakav vam je ukus, Srbija ima splav za to.
Foto: stayinbegrade.com
10. Kafana
Ali sada nešto zaista tradicionalno. Sa čime god pokušate da je uporedite, nikada nećete naći nešto isto kafani bilo gde drugo u svetu. Najpribližnije bi možda bili pabovi ili taverne, ali čak ni to nije ni za prineti kafani.
Autentične srpske kafane možete naću ušuškane u unustrašnjostima gradova. Skadarlija, istorijsko-boemska četvrt u Beogradu je i dalje u punom sjaju i dalje neguje iste vrednosti kao kafane iz starih vremena.
Tipična kafana ima pravu kućnu atmosferu, oganj, karirane stolnjake, pirotske ćilime, tamburice na uvce i neizostavno mora da služi tradicionalna srpska jela, šljivovicu i roštilj. Zaista, ništa nije toliko autentično i ne govori Srbija kao naša kafana!
Foto: Beograd noću