Srbija je, sa sedam miliona stanovnika, prave veličine da bude pionir u promenama ka održivom razvoju, a sledeća godina je ključna za postizanje ciljeva
Kakav je život ispred nas i ispred generacija koje dolaze, šta nas to čeka u budućnosti ako uticaj klimatskih promena nastavi da se povećava.
Naučnici kažu da se mora delati odmah ili će biti kasno za planetu.
Gde je Srbija u tome, kako nam u tome može pomoći cirkularna ekonomija i da li su mladi ključ za promene. Ovo su bila samo neka od važnih pitanja na koja su odgovarali učesnici konferencije „Održiva budućnost 2022 – Život ispred nas“, u okviru Re-set samita Adrija medija grupe.
–Prema Pariskom sporazumu, sve potpisnice, među kojima je i Srbija, obavezale su se da ograniče povećanje globalne temperature na manje od dva stepena do kraja veka, rekao je Vladimir Karalejić, voditelj u informativnoj redakciji Kurir televizije, moderator prvog panela „Život ispred nas: Srbija, razvojni centar regiona“.
–Vreme je da počnemo da razgovaramo o različitim mogućnostima, a Srbija je, sa sedam miliona stanovnika, prave veličine da, kada govorimo o zelenoj ekonomiji, bude pionir u ovim promenama, rekla je Fransoaz Žakob, stalna koordinatorka UN u Srbiji.
– Ubeđena sam da u Srbiji postoji mnogo želja i ambicija da se ide dalje sa ovom agendom, a posebno su takvi zahtevi i želje mladih – rekla je ona i dodala da je naredna godina kritična za postizanje onog što je dogovoreno agendom.
Ona je istakla da je potrebna jasna politika organa vlasti, a naglasila je i da s obzirom na to da su ovde na poziv PKS, velika je i uloga komore u donošenju i deljenju znanja sa malim i srednjim preduzećima u Srbiji.
– Veliki problem je i otpad, čega svi postaju sve svesniji. Ranije sam govorila da ćemo da se ugušimo u otpadu pre nego što umremo od klimatskih promena. Raste svest o tome i u Srbiji. Dok se trudimo da recikliramo više i koristimo manje resursa, što je ultimativni cilj, u međuvremenu imamo postojeći problem koji treba da rešavamo. Poslednjih 50, a možda i 100 godina nije se bavilo tim problemom, i u narednih 10 je potrebno da rešimo te planine otpada. Nešto od toga možemo da iskoristimo za proizvodnju energije, a deo se može iskoristiti za pravljenje đubriva – rekla je ona i dodala da poljoprivreda doprinosi sa 15 odsto emisije ugljenika i metana, a i to je vrlo značajan sektor na kojem treba da se radi, kao i na reciklaži, jer se u Srbiji reciklira na nivou od tri do pet odsto.