Smanjenje broja insekata, posebno polinatora, aktuelno je više nego ikad. Stručnjaci često podsećaju da nestanak ovih malih bića može da ima drastične posledice po čitav život na planeti. Insekti su važni oprašivači i od ove njihove delatnosti zavisi rod mnogih biljaka, a posledično i životinja koje se biljkama hrane. Bez insekata bi se zaustavio proces kruženja materije, a sve to onemogućilo bi opstanak ljudi.
Insekti koji borave u prirodi imaju dosta mesta da naprave gnezda, ali u gradovima je drugačiji slučaj. Potrebna im je briga ljudi da bi preživeli.
Jedna engleska firma radi upravo na rešavanju ovog problema, kako piše časopis Arch Daily. Firma traži adekvatna rešenja da skloništa za korisne insekte ugradi u zgrade.
Oni su već napravili nekoliko rešenja u ovu svrhu, a najpopularnije su cigle za pčele (eng. bee bricks). Reč je o ciglama koje imaju prostor u koji komotno mogu da se usele određene vrste divljih pčela koje ne žive u košnicama.
Ovim „pčelinjim ciglama“ zamenjuju se pojedine prave cigle, a samo rešenje je vrlo elegantno i ne narušava izgled zgrade.
Cigle namenjene stanovanju pčela postavljaju se okrenute ka jugu i bar metar iznad zemlje. Postoje i cigle namenjene određenim vrstama ugroženih ptica. One se postavljaju na mesto koje je u senci i na najmanje pet metara visine.
Cigle namenjene pčelama su čvrste sa spoljne strane, a sa unutrašnje imaju šupljine pogodne da se u njima naprave gnezda. Insekti u gnezda smeštaju jaja, uz dovoljnu količinu nektara i polena. Odrasli insekti zaptivaju šupljine blatom ili ostacima vegetacije. Larva se pojavljuje u proleće i nakon toga počinje novi ciklus leženja jaja.
Skloništa za ptice su neophodna u periodu kad treba naći dobro sklonište za jaja, ali i nakon što se ptići izlegu, jer su u početku veoma osetljivi i ranjivi.
Pčele su ranije gradile gnezda u trošnim ciglama ili u malteru kuća, dok su ptice i slepi miševi svoje sklonište pronalazili u štalama i pod strehama kuća. Moderna gradnja ih je ostavila bez ovih skloništa.
Gubitak staništa doveo je do naglog opadanja broja korisnih insekata i ptica. Pojedinih ima upola manje u nego u ne tako davnoj prošlosti.
Tu je i problem klimatskih promena koji dodatno ugrožava opstanak ovih korisnih bića. Jedan od važnih zadataka, kako naučnici skreću pažnju, jeste da ljudi usmere svoje aktivnosti na vraćanje izgubljene veze sa prirodom. Posebno se to odnosi na obrazovanje dece.
Samo oni koji poznaju prirodu i značaj svih živih bića mogu na pravi način da ih zaštite i u urbanim sredinama.