Iako je Pompeja imala kratak vek, njena umetnička kultura je ostavila neopisiv trag u istoriji.
Na jugu Apeninskog poluostrva, u blizini današnjeg Napulja u Italiji, nalazi se grad koji je 79. godine zaspao pokriven lavom, pepelom i blatom. Pompeju je uspavao Vezuv, ali naučnici i istraživači ne daju joj da se skroz ulenji. Bude je s vremena na vreme i iznenađuju nas novim otkrićima o njenim stanovnicima i građevinama.
Popeja je osnovana u 6. veku pre nove ere i postojala je svega 700 godina. Prva arheološka istraživanja su počela 1748. godine, a tada su otkrivene i prve građevine i freske.
Iako je Pompeja imala kratak vek, njena umetnička kultura je ostavila neopisiv trag u istoriji. Pompeja je grad koji je imao terme, amfiteatre i ogroman broj vila gde su rimski građani dolazili na odmor. Ostaci vila koji odolevaju vremenu svedoče nam o sjaju i impozantnom osećaju za estetiku graditelja ovog grada.
U Pompeji danas možete videti Gradsku kuću, Forum, Jupiterov i Venerin hram, Baziliku ili Palatu pravde, javno kupatilo, Faunovu kuću, Kuću tragičnog pesnika, Terme Foruma, Terme Suburbante, hram boginje Iziz, pozorište, Kuću Vetijevih, pekaru i mlin za žito i bordel – Lupanar.
Interesantno je da su mnogi od ovih objekata bili ukrašeni vrlo lascivnim erotskim scenama, koje su zbog konzervativnih shvatanja u 18. veku, ponovo bivale prekrivane, a onda, u novije vreme, ponovo otkrivane.
Vile, kuće i sobe nose imena po umetničkom delu koje je u njima otkriveno, ili po istraživaču koji je sobu otkrio. Imena su davana i pojedinim osobama u čast. Mnogima je poznat susret Ljube Nenadovića i Njegoša u Napulju, opisan u „Pismima iz Italije“ gde autor dela, Nenadović, opisuje kako je sa Njegošem obišao Pompeju i arheološka iskopavanja u podnožju grada. Tada su, njemu u čast, radovi nazvani Iskopavanja Vladike, kneza Crne Gore, a jedna kuća dobila ime Kuća Vladike, kneza Crne Gore – Casa del Principe di Montenegro.
Foto: National Geographic Srbija